Prijeđi na sadržaj

Svjetlana Aleksijevič

Izvor: Wikipedija
Svjetlana Aleksijevič

Svjetlana Aleksandrovna Aleksijevič (bjeloruski: Святлана Аляксандраўна Алексіевіч, Ivano-Frankivsk, 31. svibnja 1948.) je bjeloruska istraživačka novinarka i prozna spisateljica beletristike, koja piše na ruskom jeziku. Dobitnica je Nobelove nagrade za književnost 2015. "za polifono pisanje, spomenik patnji i hrabrosti u našem vremenu".[1] Prva je osoba iz Bjelorusije dobitnica Nobelove nagrade za književnost.[2]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rođena je u zapadnom ukrajinskom gradu Stanislavivu (od 1962. Ivano-Frankivsk) od oca Bjelorusa i majke Ukrajinke. Odrasla je u Bjelorusiji. Nakon završetka škole radila je kao reporter u nekoliko lokalnih novina prije diplomiranja na Bjeloruskom državnom sveučilištu (1972.) i postala dopisnica za književni magazin Neman u Minsku (1976.).[3]

Knjige

[uredi | uredi kôd]
  • Rat nema žensko lice, Minsk: Mastatskaya litaratura, 1985.
    • (engleski) The Unwomanly Face of War, (posebno), iz Always a Woman: Stories by Soviet Women Writers, Raduga Publishers, 1987.
    • (engleski) War’s Unwomanly Face, Moskva : Progress Publishers, 1988, ISBN 5-01-000494-1.
    • (njemački) Der Krieg hat kein weibliches Gesicht. Henschel, Berlin 1987, ISBN 978-3-362-00159-5.
    • (njemački) Novo, prošireno izdanje; übersetzt von Ganna-Maria Braungardt. Hanser Berlin, München 2013, ISBN 978-3-446-24525-9.*'Цинковые мальчики (Tsinkovye malchiki, Zinc-Covered Boys), Moskva: Molodaya Gvardiya, 1991.
    • (engleski) Zinky Boys: Soviet Voices from the Afghanistan War (W W Norton & Co Inc 1992; ISBN 0-393-03415-1) Other edition: Zinky boys: Soviet voices from a forgotten war (The ones who came home in zinc boxes), preveli Julia i Robin Whitby, London: Chatto & Windus, 1992, ISBN 0-7011-3838-6.
    • (njemački) Zinkjungen. Afghanistan und die Folgen. Fischer, Frankfurt am Main 1992, ISBN 978-3-10-000816-9.[4]
    • (njemački) Novo, prošireno izdanje; Hanser Berlin, München 2014, ISBN 978-3-446-24528-0.*Зачарованные смертью (Zacharovannye smertyu, Enchanted with Death; "Oduševljeni smrću"), Moskva: Slovo, 1994. ISBN 5-85050-357-9
  • Чернобыльская молитва (Chernobylskaya molitva, Chernobyl Prayer; "hrv: Černobilska molitva"), Moskva: Ostozhye, 1997. ISBN 5-86095-088-8
  • Последние свидетели: сто недетских колыбельных (Poslednie svideteli: sto nedetskikh kolybelnykh, The Last Witnesses: A Hundred of Unchildlike Lullabys), Moskva, Palmira, 2004, ISBN 5-94957-040-5 (prvo izdanje: Moskva: Molodaya Gvardiya, 1985)
    • (njemački) Die letzten Zeugen. Kinder im Zweiten Weltkrieg. Neues Leben, Berlin 1989; neu: Aufbau, Berlin 2005, ISBN 3-7466-8133-2. (Originaltitel: Poslednyje swedeteli). Neubearbeitung und Aktualisierung 2008. Aus dem Russischen von Ganna-Maria Braungardt. Berlin: Hanser-Berlin 2014, ISBN 978-3446246478
  • Время секонд хэнд (Vremya sekond khend, Second-hand Time; "Vrijeme iz druge ruke"), Moscow: Vremia, 2013. ISBN 978-5-9691-1129-5
  • Зачарованные смертью (Zacharovannye Smertyu, Enchanted with Death) (Bjeloruski: 1993, Ruski: 1994)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. http://www.svd.se/nedrakning-snart-avslojas-nobelpriset-i-litteratur Preuzeto 7. travnja 2016.
  2. http://www.pbs.org/newshour/rundown/svetlana-alexievich-investigative-journalist-belarus-wins-nobel-prize-literature/ Preuzeto 7. travnja 2016.
  3. Preuzeto 7. travnja 2016. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. rujna 2014. Pristupljeno 7. travnja 2016. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. spiegel.de 1992: Auszug
  5. Eine Stimme der Sprachlosen.Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. lipnja 2013. (Wayback Machine) dradio.de, 20.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]